Vođeni obilazak Hagia Sophia uz ulaz bez čekanja na blagajni

Sve o Hagia Sophia

Hagia Sophia jedna je od najposjećenijih atrakcija u Istanbulu! Oduševit će vas svojom veličanstvenom arhitekturom, poviješću i atmosferom. Tijekom otkrivanja Hagia Sophia osjetit ćete kako se kršćanska i islamska povijest isprepliću jedna uz drugu!

Povijest Hagia Sophia

Prva Hagia Sophia izgrađena je kao bazilika s drvenim krovom, kamenim zidovima i tri lađe na ruševinama Artemidina hrama u smjeru sjever–jug, pod utjecajem bizantskih arhitekata i znanstvenika koji su posjećivali istočne kulture. Prema bizantskom rukopisu iz 9. stoljeća, arhitekt prve Hagia Sophia zvao se Efratas. Iako danas nema ostataka tog hrama, smatra se da pečati Megale Ekklesia u skladištu Muzeja Hagia Sophia pripadaju tom prvom zdanju.

Krov Hagia Sophia izgorio je tijekom pobune 381. godine. Kasnije je, zbog pobune 404., potpuno uništen. Po nalogu Teodozija II. izgradnja druge Hagia Sophia započela je 408., a crkva je otvorena 415. Ova druga crkva uništena je u pobuni Nika 532. godine.

Nakon tog ustanka Hagia Sophia izgrađena je treći i posljednji put. Građevina koja je opstala do danas upravo je ta treća. Gradnja je započela 532., a crkva je otvorena 537. Prema izvorima, na dan otvorenja car Justinijan ušao je u hram i, uspoređujući ga sa Salomonovim hramom u Jeruzalemu, rekao: “O Salomone! Nadmašio sam te!”

Rimsko i bizantsko razdoblje

Hagia Sophia bila je simbol Bizanta, dok je Istanbul (Konstantinopol) bio prijestolnica. Današnji izgled ovog veličanstvenog zdanja obnovljen je po nalogu cara Justinijana I. kao najveća katedrala na svijetu. Crkva je dovršena u 6. stoljeću, a i danas je poznata po svojim bizantskim mozaicima.

Percepcija je iznad svega, a konstrukcija kupole ostavljala je dojam da lebdi s neba. Prozori su smješteni vrlo blizu jedan drugome i ukrašeni zlatnim mozaicima. Kada svjetlost prodire kroz prozore i obasjava zlatne mozaike, stvara se duhovni doživljaj nebeske svjetlosti.

Nekoliko desetljeća Hagia Sophia bila je pod kontrolom katolika, sve dok Bizantinci u 13. stoljeću nisu ponovno preuzeli grad.

Osmansko razdoblje

Zgrada odražava sve vjerske promjene kroz stoljeća, ovisno o vladarima ovih zemalja. Godine 1453., nakon osmanskog osvajanja, Hagia Sophia postaje džamija uz dodatak velikog lustera, minareta i mihraba koji pokazuje smjer Meke. Dva identična minareta na zapadnoj strani vjerojatno su naručili Selim II. ili Murad III., a izgradio ih je poznati osmanski carski arhitekt Sinan u 16. stoljeću.

Razdoblje Republike Turske

Godine 1934. predsjednik Republike Turske, Mustafa Kemal Atatürk, sekularizirao je zgradu, a 1935. pretvorena je u muzej za posjetitelje. Danas zgrada ponovno služi stanovnicima Istanbula i posjetiteljima iz cijelog svijeta kao mjesto molitve.

Tko je pretvorio Hagia Sophia u džamiju?

Posljednji pravoslavni obred u Hagia Sophia održan je 28. svibnja 1453. kako bi se ohrabrila bizantska vojska. Službi su prisustvovali državnici i narod, uključujući cara. Dan kasnije, Fatih Sultan Mehmet, koji je poslijepodne ušao u grad, došao je do Hagia Sophia, sišao s konja i nakratko ušao unutra. Fatih Sultan Mehmet naredio je pretvaranje Hagia Sophia u džamiju.

Tijekom osmanskog razdoblja u 16. i 17. stoljeću dodani su mihrabi, propovjedaonica i minber. Najznačajnija promjena na vanjštini bila je dodavanje četiri minareta. Restauratorske radove koje je započeo Fatih Sultan Mehmet nastavili su kasniji sultani. Najvažnije obnove provele su švicarska braća Fossati između 1847. i 1849. po nalogu sultana Abdulmecida. Jedan od važnijih osmanskih dodataka bila je knjižnica koju je 1739. sagradio sultan Mahmud I. između dva stupa na južnoj strani zgrade.

Hagia Sophia služila je kao džamija do 1934. Dana 9. rujna 1934. službene novine Cumhuriyet objavile su da će Hagia Sophia postati muzej. Ulaznica je 21. studenoga 1934. određena na 10 kuruša, a odluka je potvrđena 24. studenoga 1934. odlukom Vlade. Godine 1985. Hagia Sophia uvrštena je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Godine 2020. ponovno je postala džamija i danas je otvorena za molitvu.

Zanimljivosti o Hagia Sophia

• Na grčkom Sophia znači Mudrost. Na engleskom se Hagia Sophia naziva i Crkva Svete Mudrosti.

• Iako su postojale još dvije crkve posvećene Svetoj Mudrosti, samo je Hagia Sophia opstala do danas.

• Prilikom pretvaranja u džamiju oltar, zvona, liturgijske posude i ikonostas bili su prekriveni.

• Hagia Sophia projektirali su matematičar, znanstvenik i fizičar.

• Kupola Hagia Sophia golema je; u svijetu samo rimski Panteon ima nešto veću kupolu.

• Godine 1935. prvi predsjednik Turske, Mustafa Kemal Ataturk, naredio je da se Hagia Sophia pretvori u muzej.

• Hagia Sophia bila je inspiracija za druge džamije u Istanbulu, uključujući Blue Mosque.

• Hagia Sophia ima 40 prozora u prostoru za molitvu, poznatih po mističnom odrazu svjetlosti.

• Tisuću godina bila je ključno središte Istočne pravoslavne crkve.

• Hagia Sophia objedinjuje kršćanske i islamske utjecaje.

• Kada je bila crkva, unutrašnjost je krasio 15-metarski srebrni ikonostas.

• Izgradnja kupole bila je iznimno zahtjevna; zbog težine su zidovi počeli naginjati prema van pa su dodani potporni zidovi.

• Kada je sultan Mehmed II. pretvorio Hagia Sophia u džamiju, mnogi kršćanski mozaici i freske bili su prekriveni žbukom.

• Hagia Sophia je toliko velika da je vidljiva kilometrima daleko.

• Kamene topovske kugle koje je koristio Mehmed Osvajač mogu se vidjeti na ulazu.

• Zbog povijesne važnosti i arhitektonskih izazova, izgrađena je na rasjednim linijama. Potres može ozbiljno oštetiti strukturu, stoga su potrebne stalne obnove i ojačanja.

Arhitektura Hagia Sophia

Svojom monumentalnom strukturom Hagia Sophia predstavlja sklad bizantske arhitekture, kršćanskih mozaika i islamskih elemenata. Graditelji su svijetu ostavili veliko mistično nasljeđe.

Zgrada se može činiti gotovo kvadratnom, ali velike polukupole na istoku i zapadu produžuju učinak krova, čineći je pravokutnom. Tri su broda odvojena stupovima s galerijama iznad i velikim mramornim stupovima koji podupiru kupolu. Kupola i kapiteli stupova vrhunac su arhitekture.

Kupola djeluje kao da lebdi s neba. Prozori pri njezinu dnu postavljeni su gusto, naglašavajući dojam da se kupola jedva oslanja na građevinu. Uski prozori propuštaju sunčevu svjetlost koja obasjava zlatne mozaike i stvara nadahnjujuću, gotovo božansku atmosferu.

Kapiteli stupova također su vrijedni divljenja jer Hagia Sophia daju jedinstven karakter. Riječ je o izvedenicama klasičnog jonskog reda s utjecajem rimskog kompozitnog kapitela i bizantske inovacije. Primjer je košarasti kapitel s iznimnom ručnom obradom. Duboko rezbareni kamen stvara sjene iza biljnog ukrasa.

Impresivne tehnike rezbarenja vidljive su i na drugim dijelovima zgrade. Zadivljujuće je kako su ti osjetljivi ukrasni detalji ostali očuvani kroz stoljeća. Restauracije i obnove i dalje se provode kako bi se očuvala vitalnost građevine.

Mozaici Hagia Sophia

Povjesničari umjetnosti smatraju prekrasne mozaike glavnim izvorom znanja o stanju mozaičke umjetnosti nakon završetka ikonoklastičkih sporova u 8. i 9. stoljeću. Nažalost, najraniji mozaici nisu sačuvani zbog razaranja tijekom ikonoklazma. Ponovnom uspostavom pravoslavlja mozaici su ponovno otkriveni i nastavili su se razvijati za vrijeme Bazilija I. i Konstantina VII.

Mnogi mozaici uklonjeni su ili preneseni u Veneciju tijekom četvrtog križarskog rata 1204. Nakon osmanskog preuzimanja 1453. i pretvaranja crkve u džamiju, mozaici su ponovno prekriveni žbukom. Braća Fossati otkrila su ih tijekom restauracije i izradila njihove kopije, no ostali su prekriveni sve do 1931., kada je započeo program obnove pod vodstvom Thomasa Whittemorea.

Najpoznatiji mozaik je Mozaik Carskih vrata. Ta su vrata bila namijenjena isključivo carevima i nekoć su bila najsvečaniji ulaz u crkvu. Mozaik prikazuje cara Leona VI. s aureolom iznad glave kako iskazuje poštovanje Kristu koji sjedi na prijestolju ukrašenom draguljima. Desnom rukom Krist blagoslivlja cara, a u lijevoj drži knjigu s natpisom „Mir s vama. Ja sam svjetlost svijeta“. S obje strane Krista nalaze se medaljoni s likovima Djevice Marije i arkanđela Gabrijela. Slika simbolizira bezvremensku moć cara i njegovih podanika pod Kristovim blagoslovom.

Što se nalazi unutar Hagia Sophia?

Od vrha kupole do podova i zidova, u Hagia Sophia ima mnogo toga za vidjeti. Unutra se nalaze stupovi, vrata, mramor i razni artefakti iz ranijih civilizacija koji datiraju još iz 5. stoljeća pr. Kr.

Mozaici su veličanstveni, a golema unutrašnjost čini da se osjećate maleno. Masivna drvena Carska vrata bila su namijenjena isključivo caru i njegovoj obitelji. Postoji i legenda da su izrađena od drveta Noine arke.

Mozaici su izvanredan prikaz bizantskog razdoblja. Nakon pretvaranja u džamiju bili su prekriveni, no zahvaljujući tome danas su u izvrsnom stanju. Među poznatima su mozaik cara Leona VI. koji kleči pred Kristom te prikaz Djevice Marije s djetetom Isusom. Na četiri pandantiva koji nose kupolu nalaze se mozaici četiriju serafima.

Na gornjoj galeriji nalazi se mramorna vrata za ulaz i izlaz iz dvorane za sastanke. Tamo je i knjižnica koju je dao izgraditi sultan Mahmud I., pravokutna prostorija čiji su zidovi djelomično obloženi mramorom, a djelomično ukrašeni pločicama iz Iznik-a. Na istočnom zidu nalazi se izvrstan primjer „Osmanlı tuğrası“ sultana Mahmuda I.

U muzejskoj sekciji mogu se vidjeti i grobnice osmanskih sultana i njihove obitelji. Budući da je Hagia Sophia kroz povijest bila mjesto poganskih vjerovanja, zatim kršćanske ortodoksije i naposljetku islama, zauzima jedinstveno mjesto u povijesti vjere čovječanstva.

Postoje i legende koje Hagia Sophia čine još mističnijom. Jedna kaže da podzemni tuneli povezuju Hagia Sophia s Prinčevskim otocima. Istinitost te priče ostaje misterij – otkrijte je sami tijekom posjeta.

Što je Little Hagia Sophia?

Little Hagia Sophia je crkva smještena u blizini Blue Mosque. Izgrađena je u bizantskom razdoblju po nalogu cara Justinijana i dijeli slične arhitektonske značajke s velikom Hagia Sophia.

Naziv je dobila u osmanskom razdoblju, kada je pretvorena u džamiju. Osmanski stil uređenja snažno je utjecao na interijer. Iako više nema bizantskih likova ni zlatnih mozaika u kupoli, neki elementi iz 6. stoljeća i dalje su sačuvani, poput bizantskih kapitela ili nepravilnog osmerokutnog tlocrta. U svakom slučaju, uživat ćete u spoju osmanske i bizantske baštine u Little Hagia Sophia.