Vođeni obilazak Hagia Sophia s ulazom bez čekanja u redu za ulaznice

Sve o Hagia Sophia

Hagia Sophia jedna je od najposjećenijih atrakcija u Istanbulu! Oduševit će vas svojom veličanstvenom arhitekturom, poviješću i posebnom atmosferom. Dok istražujete Hagia Sophia, osjetit ćete kako se kršćanska i islamska povijest isprepliću na istom mjestu.

Povijest Hagia Sophia

Prva Hagia Sophia izgrađena je kao bazilika s drvenim krovom, kamenim zidovima i trima lađama na ruševinama Artemidinog hrama, u smjeru sjever–jug, pod utjecajem bizantskih arhitekata i znanstvenika koji su posjećivali istočne kulture. Prema bizantskom rukopisu iz 9. stoljeća, arhitekt prve Hagia Sophia zvao se Efratas. Iako danas nema ostataka tog hrama, smatra se da pečati Megale Ekklesia u skladištu Muzeja Hagia Sophia pripadaju upravo tom prvom hramu.

Krov Hagia Sophia izgorio je tijekom ustanka 381. godine. Kasnije je, zbog pobune 404. godine, potpuno izgorio. Po nalogu Teodozija II., izgradnja druge Hagia Sophia započela je 408., a crkva je otvorena 415. godine. Ova druga crkva uništena je tijekom pobune Nika 532. godine.

Nakon tog ustanka, Hagia Sophia je izgrađena treći i posljednji put. Ova građevina, koja je opstala do danas, upravo je ta treća građevina. Gradnja je započela 532., a crkva je otvorena 537. godine. Prema izvorima, na dan otvorenja Hagia Sophia car Justinijan ušao je u hram i, osvrnuvši se na Salomonov hram u Jeruzalemu, rekao: “O, Salomone! Nadmašio sam te!”

Rimsko i bizantsko razdoblje

Hagia Sophia bila je simbol Bizantskog Carstva u vrijeme kada je Istanbul (Konstantinopol) bio njegov glavni grad. Današnji oblik ove veličanstvene građevine obnovljen je po nalogu cara Justinijana I. kao najveća katedrala na svijetu. Crkva je dovršena u 6. stoljeću, iako je dugo bila samo san vidjeti njezino otvorenje. Danas je i dalje poznata po svojim bizantskim mozaicima.

Doživljaj prostora nadilazi sve – konstrukcija kupole posjetiteljima daje gotovo božanski dojam, kao da visi s neba. Prozori su vrlo blizu jedan drugome i ukrašeni su zlatnim mozaicima. Kada svjetlost prodire kroz prozore i obasjava zlatne mozaike, stvara se gotovo nebeski, duhovni ugođaj.

Nekoliko desetljeća Hagia Sophia bila je pod kontrolom katolika, sve dok Bizant nije ponovno preuzeo grad u 13. stoljeću.

Osmansko razdoblje

Građevina odražava svaku vjersku promjenu kroz stoljeća pod vlašću careva i sultana koji su vladali ovim područjem. Godine 1453., nakon osmanskog osvajanja, Hagia Sophia pretvorena je u džamiju uz dodatak velikog lustera, minareta i mihraba koji pokazuje smjer prema Meki. Dva identična minareta na zapadnoj strani vjerojatno su naručili Selim II. ili Murad III., a izgradio ih je poznati osmanski carski arhitekt Sinan u 16. stoljeću.

Razdoblje Republike Turske

Godine 1934. predsjednik Republike Turske Mustafa Kemal Atatürk sekularizirao je građevinu, a 1935. pretvorena je u muzej otvoren za posjetitelje. Danas građevina služi stanovnicima Istanbula i posjetiteljima iz cijelog svijeta kao mjesto molitve.

Tko je pretvorio Hagia Sophia u džamiju?

Posljednji pravoslavni obred u Hagia Sophia održan je 28. svibnja 1453. kako bi se ohrabrila bizantska vojska. Tom su obredu prisustvovali državnici i narod, uključujući i cara. Dan kasnije, Fatih Sultan Mehmet, koji je poslijepodne ušao u grad, došao je do Hagia Sophia, sišao s konja i nakratko ušao u nju. Fatih Sultan Mehmet naredio je pretvaranje Hagia Sophia u džamiju.

Tijekom osmanskog razdoblja, u 16. i 17. stoljeću, u Hagia Sophia dodani su mihrabi, minber i prostor za hutbe. Najvažnija promjena na vanjštini džamije bilo je dodavanje četiri minareta. Restauratorski radovi koje je započeo Fatih Sultan Mehmet nastavljeni su i pod kasnijim sultanima. Najvažnije obnove izvršila su braća Fossati iz Švicarske između 1847. i 1849. po nalogu sultana Abdulmecida. Jedan od najznačajnijih osmanskih dodataka bila je knjižnica koju je 1739. sagradio sultan Mahmud I između dvaju stupova u južnom dijelu zgrade.

Hagia Sophia služila je kao džamija u Istanbulu do 1934. Dana 9. rujna 1934. službene državne novine Cumhuriyet objavile su da će Hagia Sophia postati muzej. Ulaznica je 21. studenoga 1934. određena na 10 kuruša, a odluka je konačno potvrđena 24. studenoga 1934. odlukom vlade. Godine 1985. Hagia Sophia uvrštena je na UNESCO‑v Popis svjetske baštine. Godine 2020. ponovno je postala džamija i danas je otvorena za molitvu.

Zanimljivosti o Hagia Sophia

• Na grčkom Sophia znači Mudrost. Na engleskom se Hagia Sophia naziva i Crkva Svete Mudrosti.

• Iako su postojale još dvije crkve posvećene Svetoj Mudrosti, jedino je Hagia Sophia ostala očuvana.

• Prilikom pretvaranja u džamiju oltar, zvona, žrtvene posude i ikonostas bili su prekriveni zastorom.

• Hagia Sophia projektirali su matematičar, znanstvenik i fizičar.

• Kupola Hagia Sophia je golema; u svijetu jedino Pantheon u Rimu ima nešto veću kupolu.

• Godine 1935. prvi predsjednik Turske Mustafa Kemal Ataturk naredio je da se Hagia Sophia pretvori u muzej.

• Hagia Sophia poslužila je kao inspiracija mnogim drugim džamijama u Istanbulu, među kojima je i Blue Mosque.

• Hagia Sophia ima 40 prozora u prostoru gdje se nalaze vjernici, poznatom po mističnom odrazu svjetlosti.

• Hagia Sophia bila je važno središte Istočne pravoslavne crkve gotovo 1000 godina.

• Hagia Sophia ima kršćanske i islamske utjecaje te je kroz povijest služila i kao muzej.

• Kada je Hagia Sophia bila crkva, unutrašnjost je krasio srebrni ikonostas visok oko 15 metara.

• Izgradnja kupole bila je izuzetno zahtjevna. Zbog njezine težine zidovi su se počeli naginjati prema van pa su izgrađeni potporni zidovi kako bi se konstrukcija ojačala.

• Kada je sultan Mehmed II. pretvorio Hagia Sophia u džamiju, mnogi kršćanski mozaici i freske prekriveni su žbukom kako bi se istaknuli islamski motivi.

• Hagia Sophia je toliko golema da se može vidjeti kilometrima daleko.

• Kamene topovske kugle koje je koristio Mehmet Osvajač mogu se vidjeti na ulazu u Hagia Sophia.

• Zbog povijesne važnosti i arhitektonskih izazova, Hagia Sophia izgrađena je iznad rasjednih linija. Potres bi mogao ozbiljno oštetiti strukturu, stoga je građevinu potrebno redovito obnavljati i ojačavati.

Arhitektura Hagia Sophia

Svojom monumentalnom građom Hagia Sophia predstavlja sklad bizantske arhitekture, kršćanskih mozaika i islamskih motiva. Svi detalji i impresivnost ostavili su svijetu jedinstveno mistično nasljeđe.

Građevina može izgledati gotovo kvadratno, no velike polukupole na istoku i zapadu produžuju dojam krova, zbog čega djeluje pravokutno. Postoje tri broda odvojena stupovima, s galerijama iznad i velikim mramornim stupovima koji na oba kraja podupiru kupolu. Kupola i kapiteli stupova među najistaknutijim su elementima građevine.

Kupola je golema i djeluje kao da visi s neba. Prozori na njezinu dnu gusto su raspoređeni, stvarajući dojam da je baza kupole gotovo bestežinska i jedva dodiruje zgradu. Uski prozori propuštaju sunčevu svjetlost koja se odbija od zlatnih mozaika i stvara nadahnjujuću i gotovo božansku atmosferu u bazilici.

Kapiteli stupova također su vrijedni pažnje jer arhitekturi Hagia Sophia daju jedinstven izgled. Oni su izvedenica klasičnog jonskog reda kroz varijacije rimskog kompozitnog kapitela i bizantskih inovacija. Primjerice, košarasti kapitel predstavlja vrhunski primjer ručnog umijeća. Bogata dekoracija pokazuje iznimnu vještinu klesanja – kamen je duboko obrađen, stvarajući sjene iza vegetativnih ukrasa.

Izvanredne tehnike rezbarenja vidljive su i na drugim dijelovima građevine. I danas izaziva divljenje kako su ti nježni dekorativni detalji ostali očuvani kroz stoljeća. Zahvaljujući stalnim obnovama i restauracijama, građevina nastavlja živjeti.

Mozaici u Hagia Sophia

Povjesničari umjetnosti smatraju prekrasne mozaike u građevini glavnim izvorom znanja o razvoju mozaičke umjetnosti nakon završetka ikonoklastičke krize u 8. i 9. stoljeću. Nažalost, najraniji mozaici su nepoznati zbog uništenja tijekom ikonoklazma. Nakon ponovne uspostave pravoslavlja, mozaici su ponovno otkriveni i razvoj poznatih prikaza nastavio se u vrijeme Bazilija I. i Konstantina VII.

Mnogi prekrasni mozaici uklonjeni su ili odneseni u Veneciju tijekom četvrtog križarskog rata 1204. godine. Godine 1453., nakon osmanskog preuzimanja Istanbula (Konstantinopola) i pretvaranja crkve u džamiju, mozaici su ponovno prekriveni i ožbukani kako bi se sakrili kršćanski i pravoslavni prikazi; umjesto njih dodani su islamski motivi i arhitektonski elementi. Mozaike su tijekom restauracije otkrila braća Fossati, koja su izradila njihove kopije za arhiv. Ipak, ostali su prekriveni sve do 1931., kada je započeo program obnove pod vodstvom Thomasa Whittemorea.

Najpoznatiji mozaik je Mozaik Carskih vrata u Hagia Sophia. Ta su vrata bila namijenjena isključivo carevima i nekoć su predstavljala najsvečaniji ulaz u crkvu. Na mozaiku je prikazan car Leo VI s aureolom iznad glave kako iskazuje poštovanje Kristu koji sjedi na draguljima ukrašenom prijestolju. Desnom rukom Krist blagoslivlja cara, a u lijevoj drži knjigu s natpisom: “Mir s vama. Ja sam svjetlo svijeta.” S obje strane Krista nalaze se figure u medaljonima – njegova majka Marija i arkanđeo Gabriel. Ovaj prizor simbolizira vječnu moć cara i njegovih podanika koje blagoslivlja Krist.

Što se nalazi unutar Hagia Sophia?

U Hagia Sophia ima mnogo toga za vidjeti – od vrha kupole do podova i zidova. Unutar Hagia Sophia nalaze se stupovi, vrata, mramorni elementi i brojni artefakti iz ranijih civilizacija koji potječu još iz 5. stoljeća pr. Kr.

Mozaici su izvanredni, a sama građevina toliko je golema da se posjetitelji osjećaju vrlo malenima. Masivna drvena vrata poznata su kao Carska vrata kroz koja su, kako je već spomenuto, u baziliku mogli ulaziti samo car i njegova obitelj. Postoji i legenda da su vrata izrađena od drva Noine arke.

Mozaici su izvanredan prikaz bizantskog razdoblja. Nakon pretvaranja u džamiju bili su prekriveni žbukom, no upravo zahvaljujući toj zaštiti danas su sačuvani u izvrsnom stanju, sa zlatnim detaljima. Jedan od poznatih mozaika prikazuje cara Lea VI kako kleči pred Kristom, a drugi prikazuje Djevicu Mariju s malim Isusom u krilu. Tu su i četiri mozaika serafima (Božjih anđela čuvara sa šest krila) na četiri pandantiva koji nose kupolu.

Na gornjoj galeriji nalazi se i mramorna vrata koja služe kao ulaz i izlaz u prostor za sastanke. Na gornjem katu nalazi se knjižnica izgrađena po nalogu sultana Mahmuta I. To je pravokutna prostorija u kojoj je polovica zidova obložena mramorom, a druga polovica ukrašena pločicama iz Iznik-a. Na istočnom zidu nalazi se jedan od najljepših primjera “Osmanlı tuğrası” (osmanskog kaligrafskog potpisa sultana) sultana Mahmuta I.

U muzejskom dijelu Hagia Sophia mogu se vidjeti i grobnice osmanskih sultana i članova njihovih obitelji. Budući da je Hagia Sophia tijekom povijesti bila povezana s trima religijama – najprije poganskim vjerovanjima, zatim kršćanskim pravoslavljem i naposljetku islamom – zauzima jedinstveno mjesto u povijesti ljudske vjere.

Postoje i legende koje Hagia Sophia čine još tajanstvenijom. Prema jednoj od njih, podzemni tuneli povezuju Hagia Sophia s Princes’ Islands. Je li to istina ili ne, teško je reći – možda ćete upravo vi otkriti odgovor dok istražujete Hagia Sophia.

Što je Little Hagia Sophia?

Little Hagia Sophia je crkva smještena blizu Blue Mosque i ima slične arhitektonske elemente kao velika Hagia Sophia, jer ju je tijekom bizantskog razdoblja izgradio bizantski car Justinijan.

Naziv je dobila u osmanskom razdoblju kada je pretvorena u džamiju. Osmanski stil ukrašavanja snažno je utjecao na njezin interijer. Više ne sadrži bizantske figure ni zlatne mozaike u kupoli, ali su neki lijepi elementi iz 6. stoljeća ostali očuvani u dijelovima džamije, poput bizantskih kapitela stupova ili nepravilnog osmerokutnog tlocrta. I danas možete uživati u jedinstvenoj mješavini osmansko-bizantske crkve i džamije u Little Hagia Sophia.